Lani smo uvezli rekordan broj svinja. Agronom: "Nastavimo li ovako, izgubit ćemo proizvodnju"

Prirast bruto proizvodnje mesa zabilježen je u svih pet grana stočarstva: govedarstvu (za 10,6 posto), svinjogojstvu (13,3 posto), ovčarstvu (26,8 posto), kozarstvu (20,1 posto) i peradarstvu (2,2 posto). No prirast se računa tako da se razlika težine izvoza i uvoza pribroji težini zaklane stoke i razlici težine stada na kraju i početku promatranog razdoblja.

Stoga valja promatrati razliku između uvoza i izvoza, a ona preteže u korist uvoza koji već godinama kontinuirano raste dok izvoz stagnira ili pada.

Lani uvezli 645 tisuća svinja

U svinjogojstvu, koje je zbog epidemije afričke svinjske kuge (ASK) trenutno u žarištu pažnje, razlika između uvoza i izvoza živih svinja lani je bila debelo u korist uvoza. Prema podacima DZS-a o stočnoj proizvodnji, uvezeno je čak 645.000 svinja - najviše ikad - dok ih je istodobno izvezeno 286.000. U odnosu na 2023. godinu, uvoz svinja povećan je čak 20,6 posto, a izvoz je smanjen za 10,3 posto.

Zanimljivo je da je razlika u broju uvezenih i izvezenih svinja praktički ostala ista kao i prije deset godina. Godine 2015. u Hrvatsku je bilo uvezeno 508.000 svinja, a izvezeno ih je 148.000, što je razlika gotovo identična lanjskoj (360 tisuća), s tim da su u međuvremenu rasli i uvoz i izvoz.

SVINJE

2024. godine

uvezeno: 645.000

izvezeno: 286.000

gubici: 179.000

2023. godine

uvezeno: 535.000

izvezeno: 319.000

gubici: 166.000

2015. godine

uvezeno: 508.000

izvezeno: 148.000

gubici: 187.000

"Mali proizvođači odustaju, novih investicija nema"

"Što se tiče svinjogojstva, domaća proizvodnja zadovoljava otprilike 50 posto vlastitih potreba", kaže Krešimir Kuterovac, ovlašteni agronom i poseban savjetnik za svinjogojstvo.

Naglašava da se proizvodnja svinja na malim gospodarstvima smanjuje od pojave afričke svinjske kuge 2023. godine kada su postroženi uvjeti držanja svinja.

"Mnogi mali proizvođači ne mogu ispuniti te uvjete pa napuštaju proizvodnju, a nema novog investicijskog ciklusa koji bi nadomjestio pad proizvodnje. Tih malih proizvođača je puno pa je ta brojka značajna. Sadašnja situacija oko ASK potvrđuje da se uvjeti za uzgoj svinja moraju podići na visoku razinu biosigurnosti. To je jedini način da se uopće možete baviti svinjogojstvom."

Zbog toga će, smatra Kuterovac, tradicijski način uzgoja svinja smanjivati se, a time i broj malih proizvođača.

"Još uvijek proizvodimo značajnu količinu svinja na malim gospodarstvima, ali zbog ASK tamo će doći do pada. To se može nadomjestiti jedino novom proizvodnjom, a ako do toga ne dođe, jednostavno je nećemo imati", upozorava Kuterovac.

Lani uvezli i 199 tisuća goveda

I u govedarstvu je uvoz veći od izvoza, s tim da je izvoz lani rastao više nego uvoz. Prema DZS-u, prirast goveda lani se povećao u odnosu na 2023. godinu za 10,6 posto ili za oko 8.000 tona. Ukupno oteljene teladi bilo je manje za oko pet tisuća grla (4,5 posto), a ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka ostala je na približno istoj razini u odnosu na 2023. godinu. Ukupan izvoz goveda u 2024. lani je bio veći za 33 posto, a uvoz za 17,1 posto.

GOVEDA

2024. godine

uvezeno: 199.000

izvezeno: 121.000

gubici: 18.000

2023. godine

uvezeno: 170.000

izvezeno: 91.000

gubici: 38.000

2015. godina

uvezeno: 114.000

izvezeno: 15.000

gubici: 23.000

Proizveli 100 milijuna jaja više nego prije 10 godina

U proizvodnji peradi lani se, prema DZS-u, u odnosu na 2023. godinu broj izvaljenih pilića povećao se za 4,7 posto, a prirast peradi za 2,2 posto. Broj ukupno zaklane peradi veći je za 1,4 posto (736 tisuća grla), a proizvodnja kokošjih jaja povećana je za 3,6 posto. Ukupan uvoz peradi u 2024. u odnosu na 2023. godinu bio je veći za 3,7 posto, a izvoz za 1,6 posto.

Lani je proizvodnja kokošjih jaja bila blizu 666 milijuna, dok je godinu dana ranije iznosila 642 milijuna. Prije deset godina proizvodilo se stotinu milijuna jaja manje (564 milijuna).

Prirast ovaca povećan je za 26,8 posto, ali se proizvodnja ovčjeg mlijeka smanjila za 1,2 posto, a proizvodnja vune za 3,7 posto. Uvoz ovaca lani je, u odnosu na 2023. godinu, povećan za 6,3 posto, dok je izvoz ostao na približno istoj razini. I prirast koza lani je bio veći u odnosu na 2023. godinu za 20,1 posto, dok je broj ojarenih jarića manji za 6,7 posto. Proizvodnja kozjeg mlijeka smanjena je za 7,7 posto, a vanjskotrgovinska razmjena u kozarstvu bila je statistički neznatna.

Ulovljeni u klopku jeftinog uvoza

Kuterovac naglašava da bi domaće poljoprivredno tržište trebalo urediti tako da najviše koristi najslabijima u lancu, a to su primarni proizvođači. Postoji, kaže, Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda i europska Uredba o zajedničkoj organizaciji tržišta koja se ne primjenjuje u svim državama jednako.

"Hrvatska ga ne primjenjuje dovoljno dobro da bi u kriznim vremenima zaštitila primarne proizvođače. Pa kad dođe bilo kakva kriza, poput ove s afričkom svinjskom kugom, poveća se jeftin uvoz pa pritom stradaju domaći proizvođači koji ne mogu proizvoditi po tim cijenama. To su damping cijene koje jednostavno krše i ugovor o pristupanju Hravstke EU-u, a naša država to ne sankcionira, nego pušta da se sve to odvija kako se odvija. Mali proizvođači stradaju i nestaju s tržišta, a puno je teže stvoriti novog proizvođača nego sačuvati postojeće", poručio je Kuterovac.